Kako bismo Vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Nastavkom pregleda stranice slažete se s korištenjem kolačića i UVJETIMA KORIŠTENJA.
PRIJAVA
Klub
„Krepat, ma ne molat“: pozitivan naboj stare čakavske usmenoknjiževne uzrečice
28.08.2019.

Jedno od identifikacijskih obilježja kraja u kojem živimo, uz sva materijalna znamenja, svakako je i slogan pod kojim cijeli grad diše već nekoliko dana, od kojeg gore društvene mreže i s kojim dočekujemo sutrašnju utakmicu „Krepat, ma ne molat!“

Pomalo zaboravljenih korijena, „Krepat, ma ne molat“ zasigurno je obilježje koje će se našim krajem provlačiti dok god bude i ljudi koji žive na Sjevernom Jadranu. Osim što je „Krepat, ma ne molat“, navijački izrazito motivirajući slogan, on se redovito koristi i u ostalim sferama lokalne zajednice kojoj pripadamo pa ćemo ga tako, nerijetko, čuti u svakodnevnim razgovorima, zatim u krugovima javnog političkog govorenja, ali i kao svojevrsnu „budnicu“ kada god se lokalna javnost treba motivirati na zajedništvo i akcije poput humanitarnih, ekoloških i drugih.

VRHUNAC - OVIH DANA

Možda kao nikada u novijoj povijesti, ovaj je frazem, doživio svoj vrhunac svakog jezičnog, ali i šireg kontekstualnog smisla upravo ovih dana. Svoj kompletni naboj će, zasigurno, doživjeti na sutrašnjoj utakmici, a nešto više riječi o značenju i upotrebi te jezičnom porijeklu ove krilatice rekao nam je mr. sc. Branko Jani Kukurin, dugogodišnji istraživač materijalne i nematerijalne baštine našeg sjevernojadranskog zavičaja, umjetnik, fotograf te jedan od osebujnijih građana Kastva:

-Poslovica kao književna forma usmene narodne književnosti i „Krepat, ma ne molat“ spada među snažne moralne korektive ili savjete koji su oduvijek bili živi i u vrijeme naših predaka. Ovaj frazeologizam je izvorno čakavski, naš, domaći, koji je vrlo efektan, izražajan pamtljiv, baš zbog svoje kratkoće i jednostavnosti. I on se, kao i mnogi, može koristiti i u pozitivnom i u negativnom kontekstu, onom poticajnom i onom nepoticajnom, koji, u ovom slučaju, poziva na beskompromisnost. Dat ću vam primjer: da je Leonardo da Vinci pod svaku cijenu, pred tadašnjom inkvizicijom branio neumoljivo heliocentrični sustav, završio bi na lomači, kao i mnogi drugi i mi danas ne bismo imali jedno od njegovih najvećih remek djela – Monu Lisu. Međutim, dakako da je poslovica poput ove ujedno i pozitivna, motivirajuća i odražava jedan mentalitet našeg kraja koji je možda najbolje vidljiv u jedinstvu naših ljudi u antifašističkoj borbi ili u jedinstvu koje smo pokazali ranih '90-tih godina kada je upravo u našem kraju bio najveći stupanj mobilizacije u Domovinskom ratu u odnosu na broj stanovnika na nivou cijele zemlje, ispričao nam je Kukurin.

U tom smislu, „Krepat, ma ne molat“ među nogometnim navijačima, kaže Kukurin, pokazuje snažnu pripadnost zavičaju i kraju u kojem živimo, i to je lijepo. No, ta se pozitivna priča gubi u onome trenutku kad se, npr. tim istim sloganom šaraju i uneređuju fasade i javni prostori.

- Znate, ovaj živalj ovdje je imao dosta tešku povijest, mnogo puta se morao boriti za sebe i za svoj opstanak ovdje i u tom smislu naši su ljudi oduvijek u pozitivnom smislu tvrdoglavi. Kaže druga izreka „Kastafci trdogIavci“, zato „Krepat, ma ne molat“ ima mnogo više pozitivnog naboja što pokazuje i ovaj najnoviji slučaj u kojem je „Armada“ stala uz, plemenitog čovjeka Škalameru, čime je potaknula borbu protiv očite medijske manipulacije upravo pod tim sloganom, kazao je Kukurin i zaključio da su se naše stare poslovice uspjele prilagoditi i novim vremenima u kojima više ne kopamo njive, ne slažemo kamenje, kaže slikovito, odnosno iako nema nekadašnjeg, starog konteksta, mnoge su se uzrečice održale do danas što je dokaz njihove trajne vrijednosti i velikog humanizma ovih naših ljudi.




Prijava na newsletter